blagi uvod u linux

daklem linux je unix klon. Nije unix ali se ponasa kao takav.Nastao u okrilju zajednice hackera (ne crackera) u zadnjih 15tak godina pod nenametnutim vodstvom Linusa Torvaldsa:

http://en.wikipedia.org/wiki/Linux

Razlika izmedju hackera(whiteHata), grayHata i blackHata(crackera) dobro je opisana ovdje:

http://www.catb.org/~esr/faqs/hacker-howto.html#what_is

Prenesen (portan) je na skoro svaku mikroprocesorsku arhitekturu danasnjice, jucerasnjice, a s obzirom na apstraktnost u implementaciji i sutrasnjice.
Ispravan naziv mozda bi trebao biti GNU/OS on Linux [kernel].

http://www.gnu.org/

Pojam GNU zapravo znaci "slobodu od copyrighta" tzv copyleft. GNU/GPL licenca omogucava nam da zadrzimo autorsko pravo otpustajuci patentno pravo zajednici korisnika izvornog programskog koda i izvrsnih datoteka.

Zgodan popis arhitektura na kojima radi Linux imamo ovdje:
http://www.us.debian.org/ports/

Linux je OS(kernel i siri smisao), Projekt i Pokret. Vlasnicki sw je najcesce proizvod. Mnoge komercijalne Linux-distribucije (OpenSource) nisu slobodan software. Evo jednog pokusaja katalogizacije distribucija (uvjet za distru je disketa ili CD/DVD):

http://distrowatch.com/

Osnovna paradigma linuxa je visekorisnicki, visezadacni i viseprocesorski(CPU) rad nakon prijave korisnika na host sa terminala (u txt ili graf modu). Korisnik onda pokrece aplikacije, naredbe(komande) u terminalu ili GUI-ju (X Window[ing] System). Iako vizualno GUI moze vrlo
podsjecat na neke drugih OS-ova, izvorno radi se o potpuno drugacijem konceptu i filozofiji (npr remote rad, X-protokol, virtualizacija, ...)
Moze se reci da se paralelno sa popularizacijom linuxa, pogotovo na desktopu, gubi svijest o toj drukcijoj filozofiji i konceptu.To je i glavni razlog nerazumjevanju korisnika nekih drugih sustava--pogotovo kod direktnih usporedbi.
Dokumentacija o linuxu je jedna od najobimnijih na mrezi:

http://tldp.org/

Jedan od prvih dokumenata (iako mozda malo out-to-date) je "Linux Installation and Getting Started:

http://tldp.org/LDP/gs/gs.html

Dokumentacija postoji u vidu FAQ-ova, HOWTO dokumenata, Guide-ova, a dostupna je u velikoj mjeri na komandnoj liniji (man i info stranice) i GUI-ju (help unutar aplikacije).

end_part_1

hej stari, dobrodošao na forum!!
baš dobro da si počeo ovu temu jer linux je možda bolji ali za korisnike koji imaju više znanja, za početnike i one slabog znanja je windows bolji jer je jednostavniji. teško bi se sad naviknuo na linux kad sam oduvijek na windowsu a i nemam neko znanje o informatici.

Admin je napisao/la:hej stari, dobrodošao na forum!!
baš dobro da si počeo ovu temu jer linux je možda bolji ali za korisnike koji imaju više znanja, za početnike i one slabog znanja je windows bolji jer je jednostavniji. teško bi se sad naviknuo na linux kad sam oduvijek na windowsu a i nemam neko znanje o informatici.

Pa stvari su se prilicno promijenile pa chak ne i u zadnje 3 godine, nego i u zadnjoj godini i pol...
Upravo drzim tecaj za osobe starije zivotne dobi u domu umirovljenika, i u potpunosti ga vodim na prevedenom OpenOffice-u i Mozilli Firefox, na prevedenom Ubuntu Linuxu 9.1o (u rezervi nam je u multiBootu Simply Mepis 8.0.15)
Desktop environmenti (window manageri) unixa i linuxa danas omogucavaju koristenje istih konceptim i filozofijom winblou$a, MacOS-a, AmigaOS-a, AtariOS-a(GEM/TOS MiNT) , Haiku-a (OpeNBeOS-a)...
Trenutno imam "otvoreno" preko 50 razmjenjivacica (zena koje ulaze u linux)...
Moje iskustvo je suprotno--linux je "laksi" za koristenje ljudima koji se 1. put susrechu s racunalima...
Graficka sucelja mogu bit i "sharenija" od onih u windozama, ako to zhelimo, no najbitnija je automatika (driveri, konfiguriranje, prijevodi), te masa aplikacija koja se dobije s prosjecnom linux distrom (preko 75ooo aplikacija samo u ubuntu repozitoriju)
Vecinu desktop linux distri se moze koristit da se ni ne takne komadnu liniju...
Skini SimplyMepis 8.0.15 ili 8.5 ili Ubuntu 9.10, 10.04 ili 10.10 probaj...
Vrijednosno, mogli bi komotno rech da prosjecna Linux distra na DVD-u sadrzi sw u ekvivalentu 100.ooo kn (ako uzmes u obzir legalne verzije vla$nichkog sw od pa 1ooo kn komad (photoshop, office,...), uz nuspojavu da su Otvorenog koda (modificiranje, portanje > npr mobiteli) i Slobodne od patenata (copyLeft)...

http://images.google.com/images?hl=en&source=imghp&biw=720&bih=233&q=kde&gbv=2&aq=f&aqi=g10&aql=&oq=&gs_rfai=

https://www.youtube.com/results?search_query=simplymepis&aq=f

https://www.youtube.com/watch?v=TTHCYjFWqHA

a zašto onda tako malo ljudi koristi linux za razliku od windowsa??

Admin je napisao/la:a zašto onda tako malo ljudi koristi linux za razliku od windowsa??

e to je jako dobro pitanje, koje promisljamo unutar Open Source (poslovna primjena) i Free Software (aktivizam, Pokret i Projekt) comunity-ja...

Razlozi su mnogobrojni: monopoli, marketing, inertnost, neinformiranost,...

Velike firme stoje iza samo par Komercijalnih Linux distri...(RedHat, Fedora; Novell OpenSuSE; Canonical Ubuntu; Madriva,...)...
Sve ostalo je i velikoj mjeri i volonterizam koji poklanja zajednici...
Ne postoji megaKorporacija na cijoj zgradi bljesti neonska reklama "GNU/Linux"

Richard M Stalman kaze: "Open Source is development metodology, Free Software is Social Movement"

Jon Maddog Hall pak u Portorozu iz poslovne perspektive zbori:
"It s not the cost, but the value"

cini se da je odgovor na tvoje pitanje: GNU nije pitanje profita, nego dijeljenja...

drGspot je napisao/la:

Admin je napisao/la:a zašto onda tako malo ljudi koristi linux za razliku od windowsa??

e to je jako dobro pitanje, koje promisljamo unutar Open Source (poslovna primjena) i Free Software (aktivizam, Pokret i Projekt) comunity-ja...

Razlozi su mnogobrojni: monopoli, marketing, inertnost, neinformiranost,...

Velike firme stoje iza samo par Komercijalnih Linux distri...(RedHat, Fedora; Novell OpenSuSE; Canonical Ubuntu; Madriva,...)...
Sve ostalo je i velikoj mjeri i volonterizam koji poklanja zajednici...
Ne postoji megaKorporacija na cijoj zgradi bljesti neonska reklama "GNU/Linux"

Richard M Stalman kaze: "Open Source is development metodology, Free Software is Social Movement"

Jon Maddog Hall pak u Portorozu iz poslovne perspektive zbori:
"It s not the cost, but the value"

cini se da je odgovor na tvoje pitanje: GNU nije pitanje profita, nego dijeljenja...

hmm, to je više razonoda i dokazivanje nego želja za zaradom. to je glupo jer se može to unovčiti i zaraditi pare ali di je puno koautora, a nema jednog gazde tu nema zarade i profita.

hmm, to je više razonoda i dokazivanje nego želja za zaradom. to je glupo jer se može to unovčiti i zaraditi pare ali di je puno koautora, a nema jednog gazde tu nema zarade i profita.

Neki su to vech prepoznali...IBM je prije 10-12 god shvatio da nece prezivjet sa komercijalnim unixima (kostaju i >10ooo $), pa se strateski prebacio na linux...
Danas ulazu milijune $ u njega i izvlace milijarde iz Linuxa...
Oracle nedavno strateski forca svoj "unbreakable linux"...
HP isporucuje OpenSuSE linux Enterprise Desktktop sa svojim racunalima...

No vla$nicki sw i slobodni su zapravo kruske i jabuke--1. je proizvod, 2. je Pokret i Projekt sa ciljevima dijeljenja...na kojem neki rade biznis prodaje servisa i usluga...edukacije i supporta...

drGspot je napisao/la:

hmm, to je više razonoda i dokazivanje nego želja za zaradom. to je glupo jer se može to unovčiti i zaraditi pare ali di je puno koautora, a nema jednog gazde tu nema zarade i profita.

Neki su to vech prepoznali...IBM je prije 10-12 god shvatio da nece prezivjet sa komercijalnim unixima (kostaju i >10ooo $), pa se strateski prebacio na linux...
Danas ulazu milijune $ u njega i izvlace milijarde iz Linuxa...
Oracle nedavno strateski forca svoj "unbreakable linux"...
HP isporucuje OpenSuSE linux Enterprise Desktktop sa svojim racunalima...

No vla$nicki sw i slobodni su zapravo kruske i jabuke--1. je proizvod, 2. je Pokret i Projekt sa ciljevima dijeljenja...na kojem neki rade biznis prodaje servisa i usluga...edukacije i supporta...

još malo i više ništa na internetu neće biti besplatno kao i u životu uopće, to je politika masona da izvuku ogromnu financijsku dobit.